Zelena tranzicija - dekarbonizacija

Do prije 10 godina smo slušali kako Kinu ne interesira zelena energija, ali danas smo svjesni da tome nije tako. Kina jako puno ulaže u ozbiljnu dekarbonizaciju cijelog društva. Amerika (USA) je u Trumpovo vrijeme prestala podržavati Pariški sporazum, ali već u predizbornoj kampanji Joe Biden je obećao 2.000 milijardi USD ulaganja u dekarbonizaciju Amerike. Prvi nastup gospođe Ursule von der Leyen kao novo izabrane predsjednice Europske Komisije potvrdio je stratešku odrednicu Europske unije ka zelenoj transformaciji, digitalizaciji i cirkularnoj ekonomiji. No postavimo si pitanje zašto je tome tako?
 
Razlog su klimatske promjene, u velikoj mjeri uzrokovane emisijama stakleničkih plinova. Cijeli svijet godišnje emitira oko 50 milijardi tona stakleničkih plinova (mjereno u ekvivalentima ugljičnog dioksida – CO2).
 
Da bismo shvatili kako najučinkovitije možemo smanjiti emisije i koje se emisije mogu, a koje ne mogu eliminirati trenutnim tehnologijama, prvo moramo shvatiti odakle dolaze naše emisije.
 
U prilogu Vam donosimo jedan zanimljiv graf sa site-a: „Our World in data“ objavljen 18.9.2020. godine. On prikazuje raspodjelu globalnih emisija stakleničkih plinova u 2016. godini koju su objavili „Climate Watch“ i „World Resources Institute“.
 

Izvor: https://ourworldindata.org/ghg-emissions-by-sector#licence

Ova ilustracija pokazuje da gotovo tri četvrtine (73,2%) emisija dolazi od upotrebe energije (električna energija, grijanje i transport); gotovo jedna petina (18,4%) iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta, a preostalih 8,5% iz industrije i otpada.
 
Covid kriza je pokazala koliko brzo se priroda može oporaviti. Za vrijeme prvog Lockdown-a nivo zagađenja je značajno smanjen. To nam pokazuje koliko je bitno elektrificirati cestovni prijevoz. Kad covid prođe mi ćemo ponovo i htjeti i morati putovati i prevoziti teret. Zašto vratiti zagađenje? Pokušajmo čim prije navedenih 11,9 % ukupnih emisija zauvijek smanjiti elektrifikacijom cestovnog prometa.
 
Pred nama je 5 do 10 godina izgradnje infrastrukture koja će biti drugačija, ali jednako funkcionalna kao trenutna infrastruktura za vozila s motorima s unutrašnjim izgaranjem. Navedena infrastruktura za elektrifikaciju cestovnog prometa omogućiti će da od našeg turizma stvorimo e-turizam. Kroz 5 godina noćno punjenje vašeg električnog ljubimca na vašoj destinaciji na Jadranu, biti će normalna stvar kao što je danas Wi-Fi.
 
Budućnost cestovnog prometa je električna !